Zagreb

U SREDIŠTU PAŽNJE

Gornji grad

Kaptol i Gradec – dva naselja koja su živjela jedan pored drugog stoljećima, a 1850. g. ujedinili su se u Kraljevski Grad Zagreb iz kojeg je nastao grad kakvog ga danas poznajemo. Na Kaptolu i Gradecu nalazi se nekolicina kulturno- povijesnih spomenika, turističkih atrakcija, muzeja i galerija.

Nisu ni Kaptol ni Gradec gradovi duhova, oko njih i u njima se živi, kupuje, pije kavica, izlazi i zabavlja. Na Kaptolu ćete vidjeti Katedralu Uznesenja Bl. Djevice Marije, ili kako ju većina poznaje- Zagrebačku Katedralu, sa dva prepoznatljiva neogotička tornja koji čine dobro znanu vizuru grada. Samo par koraka od Katedrale naići ćete na Dolac- “trbuh Zagreba”– središnju gradsku tržnicu, jednu od najljepših razglednica grada u kojoj uživaju i Zagrepčani i njihovi gosti, prepunu mirisa i boja, voća i povrća, prodavača i kupaca bilo ljeto ili zima. Kada se umorite od kupovine, pridružite nam se na kavici u Tkalčićevoj. Tkalča, kako ju od milja zovu, pravo je mjesto za druženje, gledanje prolaznika i opuštanje. Uspnemo li se Radićevom ulicom, doći ćemo do Kamenitih vrata, svetišta Majke Božije od Kamenitih vrata– zaštitnice Zagreba, gdje svijeće uvijek gore, a zahvale na mramornim pločicama krase zidove. Kroz Kamenta vrata ulazimo u Gradec, Kamenitom ulicom se penjemo do Trga Sv. Marka koji je od davnina bio središte života Gradeca, a danas je administrativno središte Hrvatske jer tu se nalazi Hrvatski Sabor i Banski dvori. Trgom dominira Crkva Sv. Marka i njen krov od od ocakljenih crijepova s grbom Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na lijevoj i grbom grada Zagreba na desnoj strani krova- jedan od prepoznatljivih simbola grada. Sa Gradeca se spuštamo uspinjačom koja je počela s radom pred više od jednog stoljeća. Kratkom, ali slatkom, vožnjom završavamo naš posjet Kaptolu i Gradecu.

Donji grad

Trg Bana J. Jelačića

Glavni gradski trg, popularno zvan Jelačić plac, središnje je mjesto života metropole. Ovdje se Zagrebčani sastaju kako bi otišli na kavicu, po grincajg na Dolac, kako bi slavili ono što se slaviti treba ili se bunili protiv onoga protiv čega se buniti žele. Kažu da u prosjeku svaki Zagrepčanin bar jednom dnevno prođe preko Trga. Ne znamo da li je to istina, ali sa sigurnošću možemo reći da bez obzira u koje vrijeme došli na Trg, rijetko ćete ga naći opustjelog. Stalna figura na Trgu je Ban J. Jelačić, spomenik koji je svakako jedan od najprepoznatljivijih simbola grada.

Zelena potkova

“Zeleno srce Zagreba” reprezentativan je prostor koji daje važno obilježje zagrebačkom urbanom identitetu. a sastoji se od 7 trgova-perivoja koji formiraju u obliku uglatog slova U. Zelena potkova karakteristična je po reprezentativnim javnim zgradama i privatnim palačama s kraja 19. i početka 20. stoljeća u kojima se danas nalaze brojni muzeji i galerije. Najstariji od parkova je Zrinjevac, sa stoljetnim platanama i glazbenim paviljonom u sredini. Trg kralja Tomislava uređen je kao parterni vrt s fontanom i kipom kralja Tomislava. Sa sjeverne strane omeđen je zgradom Umjetničkog paviljona, a s južne se nalazi Glavni kolodvor. Prema zapadu se pruža i zagrebački botanički vrt. Zapadni krak Zelene potkove završava na Trgu maršala Tita, koji se smatra jednim od najljepših u Zagrebu. Trgom dominira velebna neobarokna zgrada Hrvatskog narodnog kazališta.

Širi centar

Mirogoj

Mirogoj je središnje zagrebačko groblje i smatra se jednim od najljepših groblja u Europi. Mirogoj nije samo “vječno počivalište”, ono je također predivan park i umjetnička galerija na otvorenom. Odlukom grada, u razdoblju od 1879. do 1917. godine počinje izgradnja monumentalnih mirogojskih arkada. Ove predivne neorenesansne arkade s dvadeset kupola djelo su poznatog arhitekta Hermanna Bollea. Osim arkada, paviljona, mrtvačnice i kapele Krista Kralja na Mirogoju postoji još niz skladnih grobnih građevina visoke arhitektonske vrijednosti. Zbog velikog broja znamenitih osoba sahranjenih ovdje, Mirogoj nazivaju i hrvatskim Panteonom.

Košarica